Koliko šećera smijemo konzumirati dnevno? Stručnjak upozorava na skriveni šećer u namirnicama u kojima ga ne biste tražili
Doista bismo trebali paziti na unos šećera u prehrani. Stručnjak će otkriti koliki bi trebao biti maksimalni dnevni unos šećera te skrenuti pozornost na namirnice koje tu granicu prelaze.
Šećer je ukusan, podiže raspoloženje i daje brzi nalet energije, ali svi znamo da ga ne treba konzumirati u pretjeranim količinama. . A koja je najveća prihvatljiva doza ovog zaslađivača? Popularni nutricionist pokazao je koji proizvodi u potpunosti iscrpljuju naš dnevni limit šećera.
Koliko šećera smijemo konzumirati dnevno?
U idealnom svijetu šećer bismo dobivali samo iz voća, povrća, žitarica i mliječnih proizvoda. Ali u stvarnosti to može biti teško. Većinu nas barem s vremena na vrijeme mame slatkiši. I u tome nema ništa loše, sve dok slijedimo umjerenost i zdrav razum. Slatkiš ili slatkiš s vremena na vrijeme neće škoditi. No, s većom količinom naš će organizam patiti.
Prema dijetetičarki dr. Hanni Stolińská, moguće je konzumirati 25-50 g šećera dnevno, tj. 5-10 žličica, “legalno”, tj. bez štete po zdravlje. Je li to puno ili malo? Sve ovisi o proizvodima koje odaberemo. Neke delicije prelaze ovaj standard već u malom pakiranju.
Puno šećera u malom pakiranju
Primjerice, džem ima 35 g šećera u 100 g, dok čokolada iste težine ima gotovo dvostruko više, gotovo 63 g. Najgori su tvrdi bomboni koji sadrže 90% šećera. U pakiranju od 100 grama nalazi se 90 g šećera, što je barem dvostruko više od onoga što možemo unijeti dnevno. Ni žele bombone nisu puno bolje – 60 g šećera u 100 g. Već mali voćni jogurt može dati 30 g šećera, a mala limenka kole 35 g šećera.
Naravno, sve ovisi o konkretnim proizvodima. Za različite tvrtke i okuse, ove vrijednosti mogu malo varirati.
Skriveni šećer u hrani
Hanna Stolińska također skreće pozornost na problem skrivenog šećera. Nalazi se u proizvodima koji nemaju nimalo sladak okus i od kojih ne bismo očekivali takav sadržaj. To uključuje gotove umake, kruh, okruglice ili čak riblje konzerve i mnoge suhomesnate proizvode.
Pitanje štetnosti bijelog šećera je tema koja se često raspravlja. Očito je da previše šećera šteti nama i zato stalno govorimo o raznim zdravijim alternativama. Bacimo pogled na još jedan “zdraviji” zaslađivač i saznajemo po čemu se razlikuje od bijelog šećera:
Izvor: ONP / ANNA ROJEK-KIEŁBASA
