Koje lukovice i gomolje treba prezimiti, a koje će preživjeti vani? Ovo je veliki pregled. Malo ljudi to zna

Kada se govori o jeseni života, to znači da je većina naših života iza nas. Sa cvijećem je drugačije. Jesen je za njih vrijeme kada se jedni pripremaju za zimski san, druge treba zaštititi od zimskih mrazeva, a treći se već pripremaju za proljetno buđenje.

Koje cvijeće pripremiti za zimu, a koje spremiti na sigurno mjesto gdje će preživjeti zimu?

Prije nego što nastavite čitati, pogledajte YouTube video o prezimljavanju bradate perunike. Možete ga pronaći na kanalu Tintije Clemant aka River Lady:

Bradati irisi

Većina vrtlara poznaje samo skupinu visokih bradatih perunika, ali u mnogim vrtovima rastu i druge skupine. Grubo ih možemo podijeliti na niske, srednje, obrubljene, minijaturne i na kraju najčešće, visoke bradate perunike. Kod starijih grozdova odrežemo cvjetne stabljike odmah pri dnu koje rastu iz rizoma, odrežemo krajeve listova koji se suše i iz sredine grozdova izrežemo stare, umiruće rizome.

Perunike bez brade

Drugu skupinu vrtnih perunika koje se najčešće uzgajaju čine golobrade perunike (brkovi su dlačice koje rastu na vanjskim laticama). Dok su bradate perunike morale biti presađene najkasnije do kraja kolovoza, golobrade se još mogu saditi početkom listopada. Posađene biljke prije mraza potrebno je zaliti i pokriti kupinom. Zatim starije pripremite za zimu. Za lažne perunike odrežite krajeve listova koji se suše. Za sibirske i japanske perunike ostavite lišće do proljeća. Osušeni prekrivaju rizome koji ih štite od mraza.

Dnevni ljiljani, ili dnevni ljiljani

Za zimu ih pripremate na isti način kao i perunike. Uklonite suhe listove, a zelene listove skratite. U uspavanim dnevnim ljiljanima ostatak lišća se osuši i sakrije gornji pupoljak od mraza.
Kod zimzelenih i poluzimzelenih ljiljana smrznu ostaci listova i može izmrznuti cijela biljka. Stoga ih, da biste bili sigurni, prije prvih mrazeva pokrijte kupinom. Zaštitite i ostale ljiljane posađene krajem ljeta. Dobro ukorijenjene biljke, čak iu tim skupinama, obično bez problema prežive zime. Ipak, prva zima je test, kako biste bili sigurni, držite kupinu pri ruci, a ako prijeti dugotrajni mraz ispod -10 0C, pokrijte biljke. Vremenska prognoza već danas je prilično pouzdana.

Gladiole ili gladiole

Gomolji gladiola mogli bi se smrznuti, pa ih očistite za zimu. Ponekad se dogodi da neki zaboravljeni gomolji prežive i pojave se kao iznenađenje u novim zasadima.
Ostavite gladiole što duže na gredicama, jer gomolji najviše rastu tijekom skraćenih dana. Ovo također općenito vrijedi za drugo gomoljasto cvijeće (npr. begonije ili dalije). Inače, pravilo je da se gladiole beru najranije tri tjedna nakon cvatnje. Za berbu odaberite suh, sunčan dan kako biste iz zemlje pobrali najčišće gomolje s kojih se lako uklanja ostatak zemlje.

Razrahlite gomolje vilama za kopanje i zatim ih izvucite iz zemlje. Uklonite zemlju s iščupanih biljaka. Odlomite listove, uklonite plodne kuglice (brut), uklonite gornju prljavu ljusku s gomolja i odlomite stari gomolj. Svi kamenolomi moraju biti učinjeni kako ne bi oštetili novi gomolj.

Sakupljene gomolje sušite otprilike do kraja studenog. Čuvajte pojedine sorte odvojeno kako se ne bi miješale. Nakon sušenja, između ostatka starog gomolja i novog gomolja stvara se sloj pluta, tako da ćete lako ukloniti ostatke starog gomolja. Očišćene i osušene gomolje stavite u papirnate vrećice s oznakom sorte i čuvajte na suhom mjestu na temperaturi od 0C. Tijekom skladištenja povremeno provjerite zdravstveno stanje gomolja i uklonite bolesne. Poput gladiola, sakupljaju se kalije, begonije, sprekelije, acidantere i druge. Mulj prekrijte pijeskom, ostale gomolje možete spremiti slično kao i sabljarku u papirnate vrećice.

Dalije

Gomolji dalija beru se tek kad im lišće spali prvi jesenski mraz. Prije je to bilo već u rujnu, a danas to vrijeme obično nastupa tek krajem listopada. Zahvaljujući tome, možete odrezati zadnje cvijeće prije dolaska mraza i koristiti ih kao ukras za grobove na Dan sjećanja.

Prije berbe stabljike odrežite 5 do 10 cm iznad tla, a za sigurnost na ostatak stabljike pričvrstite plastičnu naljepnicu s nazivom sorte. Gomolje pažljivo zgnječite vilicom za kopanje. Vrlo su lomljivi, stoga pažljivo rukujte njima. Na mjestu zaštićenom od kiše, okrenite gomolje sa šupljim peteljkama prema dolje kako bi iscurila sva voda. Nakon nekoliko dana pažljivo uklonite ostatak zemlje s gomolja. Ostavite podjelu gomolja do proljeća.

Pravilno prezimljavanje gomolja je najvažnije, ali i najteže kod uzgoja dalija. Potreban im je suh, hladan i prozračen prostor. U starim kolibama gomolji su se skladištili u podrumu, slično krumpiru. Danas možete naći i garažu, radionicu ili hodnik gdje se ne smrzava i gdje se temperatura ne penje iznad 10 0C. Gomolje možete skladištiti u pijesku, u malč kore ili rastresito raspoređene, u lješnjacima. Potrebno je isprobati prostor koji vam je na raspolaganju i odabrati takav postupak u kojem se gomolj ne osuši previše, ali i ne istruli od prevelike vlage.

Osobno sam probao sve. Na kraju mi ​​je upalilo skladište u betonskom podrumu dubine 1m ispod šupe koja je obložena daskama i stiroporom. U njemu imam gomolje posložene u jednom sloju na rešetki cca 5 cm iznad poda i pokrivene novinama. U danima bez smrzavanja uvijek otvorim podrum na nekoliko sati da se prozrači.

Izvor: